Na interno predloženu Inicijativu zbog pitanja predlagača zašto i nakon četiri mjeseca nema reakcije na prijedlog kao i odgovora da je „Inicijativa stopirana (?)“ krenule su orkestrirane negativne reakcije jer - da se Inicijativom želi naškoditi uvriježenom načinu života i rada na području koje zahvaća.
Bez namjere da formiramo bilo čije mišljenje, u ovom tekstu dat ćemo – za razliku od neosnovanih insinuacija kritičara - potpunu informaciju o razlozima i pretpostavkama pokretanja Inicijative, zakonskim odredbama na koje se poziva, proceduri donošenja i očekivanjima, kao i „kritikama i napadima“ kojima je izložena.
Zaključke donesite sami!
Krenimo redom……….
Što se dešava sa ekologijom u Lici?
Lička javnost je već duže vremena uznemirena informacijama oko odlaganja opasnog otpada na području Like. Lika je teritorijalno velika i čini oko 10% teritorija Hrvatske, ali je iznimno slabo naseljena. Veliki teritorij i demografska pustoš koja je ostala nakon posljednjeg rata u kombinaciji sa starom i vrlo starom populacijom stvorila je uvjete da odlaganje otpada može proći – i prolazi – nezapaženo sve do trenutka kada se pojavi neka afera pa i u drugom dijelu Hrvatske (npr. odlaganje opasnog otpada na ilegalnim odlagalištima – Gospić, Varaždin, Benkovac, Samobor, Pazin, Lovinac), koja potakne ekološka pitanja i brigu za vlastiti životni prostor.
Ličani su veoma osjetljivi na svoju životnu sredinu, svjesni činjenice da raspolažu sa iznimno vrijednim životnim uvjetima – čistim zrakom, čistom vodom i zdravom prirodom – a što je danas velika prednost u odnosu na druge sredine.
A ta prednost se počela – topiti!
Povod za pokretanje Inicijative
Već prije gotovo dvije godine u javnost je puštena informacija o opasnom otpadu koji je deponiran na lokaciji „silosa“ u Gospiću. Lokalna vlast tvrdi da sa time nije bila upoznata, pa su Gospićani pokrenuli građansku inicijativu „Gospić je naš dom“ koja je senzibilizirala javnost protestnim skupovima i javnim tribinama sa ciljem da se utvrdi odgovornost i veličina ekološkog problema i pronađe rješenje za njegovu sanaciju.
U međuvremenu se pokazalo da je „gospićki slučaj“ samo vrh „ledenog brijega“. Identificirane su i druge lokacije na području Like gdje je deponiran opasni otpad, ali ne postoji nijedan kompletan javno dostupan registar tih lokacija.
Posebno je indikativan nastup saborskog zastupnika Zvonimira Troskota koji je 28.11.2025.g. u video obraćanju javnosti iznio podatak da raspolaže sa dokumentima o deponiranju oko 35.000 t opasnog otpada na području Like, ali da se po njegovoj procjeni radi o 700.000 t do čak 1.000.000 t opasnog otpada, uvezenog pretežno iz Italije, te dijelom iz Slovenije i Njemačke (link video klipa uz članak objavljen na web site-u Društva 19.12.2025.g. – Ekocid po ličkom modelu).
Niti vrebačko područje nije imuno od divljih deponija, za sada, nadajmo se, uglavnom građevinskog otpada (?), na području zatvorenog kamenoloma iznad Vrepca i na području „kažina“, prirodnog amfiteatra koji su Vrepčani u sretnijim vremenima koristili za sportske aktivnosti.
Ali, dali je to sve?
Prethodne konzultacije
Zabrinuti da bi se val ilegalnog odlaganja opasnog otpada mogao preseliti (ako već nije?) i na djevičansko područje rijeke Jadove i njenog šireg porječja, pokretači Inicijative obavili su prethodne konzultacije i zaključili da ovo područje nije štićeno i da je potrebno pokrenuti Inicijativu za njegovu zaštitu, u mjeri i na način koji će osigurati zaštitu, ali i omogućiti da se ekonomska aktivnost i način života ne dovede u pitanje.
Stoga je organiziran sastanak 23.9.2025.g. u „Javnoj ustanovi za zaštitu i očuvanje prirode u Ličko-senjskoj Županiji“ sa ciljem informiranja o stanju i stupnju zaštite ovog područja.
Umjesto komentara prilažemo odgovor Javne ustanove od 25.9.2025.g. sa istaknutim dijelovima, koji su bili osnova za pokretanje Inicijative:
………………………….
Poštovani gospodine Narančić,
U nastavku dostavljam osnovne informacije o kojima smo raspravljali na susretu u utorak, 23. rujna 2025.g.:
- Rijeka Jadova se sveukupnom dužinom toka nalazi u ekološkoj mreži NATURA 2000
- Zaseban status ekološke mreže ima rijeka Jadova (HR2001272) P 95,456 ha, te Ličko polje (HR2001012), P 53 513 ha, kao puno širi obuhvat toka Jadove
- Za svako područje ekološke mreže NATURA 2000 precizirane su vrste (biljne i životinjske) te stanišni tipovi zbog kojih je određeno područje vrijedno zaštite i provođenja mjera očuvanja, s gledišta ugroženosti na europskoj razini. Također, propisane su mjere zaštite u smislu potreba sprječavanja nestajanja travnjačkih površina tj. očuvanja broja ha travnjačkih površina i sl. Ovo sam navela samo kao primjer. Mjere su raznolike.
- Jadova ima istaknutu samo jednu vrstu kao prioritetan cilj njezine zaštite, a to je hrvatski pijor (Telestes croaticus).
- Ličko polje ima više vrsta i stanišnih tipova istaknutih kao potrebu zaštite i očuvanja. Da ih ne nabrajam, ovi detalji su vidljivi u NN87/2025 od 06.06.2025. u Uredbi o izmjenama uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže tj. njezinim prilozima.
- Rijeka Jadova i Ličko polje nemaju poseban status zaštite temeljen na nacionalnom (RH) zakonodavstvu
- Ova ustanova trenutno je u postupku prijave za financiranje iz EU fondova s projektom koji bi se odnosio na poboljšavanje stanja populacije hrvatskog pijora (Telestes croaticus), ali i druge dvije endemske vrste iz Jadove (jadovske gaovice i jadovskog vijuna). Projektne aktivnosti su planirane na višegodišnjoj razini, sveobuhvatno i slojevito uz neizbježno uspostavljanje suradnje s lokalnom zajednicom tj. dionicima prostora.
Kao što sam već spomenula, kako su projektne aktivnosti u tijeku priprema za prijavu na natječajni postupak, sve izrađene stručne podloge nismo u mogućnosti davati u javnost. Nakon objave rezultata natječaja to će biti moguće, pa ćemo Vam tada imati priliku pokazati kojim podacima raspolažemo o stanju prirodne i kulturne baštine, Vašeg i našeg jadovskog kraja.
Srdačan pozdrav,
dr.sc. Ana Brkljačić, stručna voditeljica
Trg Stjepana Radića 14
53000 GOSPIĆ
M.: +385(0)99 706 8030
………………………….
Inicijativa
Procjenjujući da bi pokretanje Inicijative bilo efikasnije preko već etablirane Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu, pokretači Inicijative su uz informacije o provedenim konzultacijama obnovljenu Inicijativu (…prva Inicijativa je dostavljena Upravnom odboru 3.9.2025.g.) uputili prema Upravnom odboru Društva 26.9.2025.g..
Upravni odbor nije reagirao prema pokretačima Inicijative niti na prvu niti na obnovljenu Inicijativu, tek je na sastanku od 12.11.2025.g. na direktno pitanje pokretača odgovoreno da je „Inicijativa stopirana“ zbog mogućih posljedica na uvjete života i rada na obuhvaćenom području kao i da se provode konzultacije (?) na terenu sa „ekološkim udrugama“ i ekspertima (?). Sve je to, međutim, ako je rađeno, „rađeno“ netransparentno, bez obavijesti i konzultacija sa pokretačima Inicijative i bez obavještavanja članova Društva, ali informacije sa kim je kontaktirano, što je urađeno i kakvi su rezultati konzultacija nema niti do – danas!!!
Kako ne bi bilo nedoumica što sadrži PRIJEDLOG Inicijative u nastavku dajemo njen puni tekst:
………………………….
|
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ZELENE TRANZICIJE 10000 Zagreb, Radnička cesta 80 |
Datum / Датум: 26.9.2025.g. Broj / Број: Veza / Веза: ŽN |
Predmet / Предмет: Inicijativa za zaštitu toka rijeke Jadove
i njenog porječja.-
Poštovani
Lika obiluje brojnim prirodnim ljepotama od kojih su mnoge zaštićene kao prirodni fenomeni, a jedna, nedovoljno prepoznata i još djelomično nezaštićena je rijeka Jadova sa pripadajućim širim porječjem.
Cjelokupno područje je izrazito ekološki očuvano i smatramo da bi zbog te činjenice bilo potrebno da se zaštita i zakonski regulira.
O ljepoti rijeke Jadove, dosad možda najbolje govori knjiga, autora Vrepčana Nikole Cetine i Faruka Islamovića: Lička ljepotica - Rijeka Jadova, izdana 2024.g. u izdanju izdavačke kuće Meridijani.
Nekoliko faktografskih podataka:
RIJEKA JADOVA
Rijeka Jadova, izvire u Gornjoj Ploči i cijelim svojim tokom teče kroz Ličko polje u dužini od 41 km, oplakujući obale bogate povijesnim nasljeđem i kroz danas rijetko naseljen i demografski opustošen kraj i sela: Gornja Ploča, Mogorić, Pavlovac Vrebački, Zavođe, Vrebac i Barlete i ulijeva se u Rijeku Liku kod Kulice nakon toka od 41 km.
Rijeka u kišnom periodu godine obiluje vodom, a u ljetnom ulijevanjem u ponore u koritu rijeke - presušuje ostavljajući jezera.
Tok rijeke Jadove specifičan je po svojim ihtiološkim karakteristikama - endemičnim ribama: jadovskom gaovicom - piorom i jadovskim vijunom - ciukom.
Karakteristični su i mostovi na Jadovi (popisano ih je čak 25), kameni prijelazi, mlinovi, suhozidi, izvor pećine, a u priobalju i špilje i utvrde, šterne ili čatrnje, autohtona arhitektura te značajni arheološki lokaliteti.
ŠIRE PORJEČJE RIJEKE JADOVE
Radi se o prirodnom gravitacionom području rijele Jadove koje uključuje pripadajući dio Ličkog sredogorja i dio Ličkog polja. Rijeka Jadova sa svojim pritocima - potocima, protiče kroz ovo područje.
Područje je prostorno povezano i čini jedinstvenu društvenu i ekonomsku cjelinu. Sela smještena u ovom području povijesno se bave poljoprivredom, u polju – ratarstvom, a u planini – stočarstvom sa karakterističnim sezonskim nastambama - stanovima.
Istočni dio područja obiluje i značajnim povijesnim lokalitetima, vrijednim elementima kulturne baštine, nekim, možda i nedovoljno istraženim i nedovoljno poznatim javnosti.
INICIJATIVA
Sve su to razlozi da se očuva tok rijeke i šireg porječja oko nje, te stoga radi cjelovite zaštite pokrećemo ovu inicijativu.
Predlažemo da se stupanj zaštite i obuhvat prostora odrede prema slijedećem:
STUPANJ ZAŠTITE
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 17/19, 127/19) predlažemo da se područje definira kao:
Regionalni park, koji je određen kao “Prostrano područje ekološke, krajobrazne i kulturne vrijednosti od županijskog značaja, sa srednjom razinom zaštite – lokalnim upravljanjem i ograničenjima ovisnim o planu“
OBUHVAT PROSTORA
Predlažemo da prostor obuhvati na:
· istok – do vrha Lisine te na jugoistok sljemenom Ličkog sredogorja
· zapad – do autoceste Zagreb – Split
· sjever – uključujući šire područje utoka u rijeku Liku kod Kulice
· jug – uključujući šire područje Gornje Ploče
Zaštita ovog područja kombinirana sa nizom zaštitnih i poticajnih mjera rezultirala bi brojnim koristima; prirodnim, ekonomskim, društvenim, demografskim, ekološkim, turističkim….
Stoga Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu, kao Društvo zainteresirano za obnovu i unapređenje ovog područja, podnosi inicijativu da se zaštita ovog područja zakonski regulira u nekom od zakonom mogućih oblika.
Procjenu o obliku zaštite i obuhvatu prostora konačno treba prepustiti nadležnim stručnim organizacijama.
Nadamo se da će Ministarstvo prepoznati i podržati ovu inicijativu, te u suradnji sa društveno – političkim zajednicama kroz koje protječe rijeka Jadova – Ličko-senjskom županijom, Gradom Gospićem, Općinom Lovinac i stručnim ustanovama donijeti odgovarajuće afirmativne odluke.
Ovo Društvo djeluje na ovom području i u realizaciji ove inicijative će dati svoj doprinos.
S poštovanjem
Predsjednik Društva
Nikola Popović
_______________________________
Obavijest:
1. Zavod za zaštitu okoliša i prirode, 10000 Zagreb, Radnička cesta 80
2. Ličko-senjska županija, 53000 Gospić, Franje Tuđmana 4
3. Grad Gospić, 53000 Gospić, Budačka 55
4. Općina Lovinac, 53244 Lovinac, Sv. Mihovila 11
5. Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ, 53000 Gospić, Trg Stjepana Radića 14
………………………….
Inicijativa se temelji na Zakonu o zaštiti prirode (pročišćeni tekst, NN 80/2013; 15/2018; 14/2019; 127/2019 i 155/2023) i to:
· Čl. 111 Zakona koji razlikuje devet vrsta zaštite, koje dijeli na zaštićena područja državnog i lokalnog značaja – citiramo:
· Čl. 116 Zakona koji definira kategoriju zaštite: REGIONALNI PARK, citiramo:
Što predstavlja Inicijativa i zašto se ignorira?
Kako je navedeno, predlagači Inicijative su podnijeli PRIJEDLOG koji je trebao biti osnova za javnu raspravu. Također je predloženo da Inicijativu formalno pokrene Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu.
U tom smislu Društvo je preko Upravnog odbora moglo inicijativu prihvatiti, odbaciti ili korigirati, ali na transparentan način – otvaranjem diskusije unutar Društva i uz konzultacije sa predlagačima i traženjem po potrebi i dodatnih podataka. I jedno i drugo i treće je – legitimno.
Umjesto toga odlučeno je Inicijativu ignorirati, a argumente i prethodno provedene konzultacije zanemariti.
Kada je jedan od predlagača javno iznio problematiku oko Inicijative na web site-u Društva (članak objavljen 20.1.2026.g.: Zašto stoji Inicjativa o zaštiti toka rijeke Jadove i njenog porječja?) nakon što više od četiri mjeseca od pokretanja Inicijative nema odgovora na PRIJEDLOG, kako bi se opravdala neaktivnost i ignoriranje a vjerojatno i nesnalaženje, izgleda da je odlučeno da Inicijativu treba oklevetati iznošenjem neprovjerenih tvrdnji, ili jednom rječju – difamirati.
Polemika na „viber“ grupi
U tom smislu indikativna je polemika na viber grupi „SNČK Vrebac“ koja je „eksplodirala“ 27.1.2026.g..
Ova grupa trebala je biti mjesto komunikacije članova Društva, ali, kako se pokazalo, to je bila grupa u kojoj nisu mogli djelovati svi članovi Društva, sukladno procjeni osnivača grupe, a i ne zna se po kojim kriterijima se postaje član – neki članovi nisu bili dobrodošli po definiciji, neki jer su pisali postove koji iritiraju dužinom i sadržajem, a neki ….. .
Na grupi su postavljena i pitanja:
…iz kojih je vidljivo da autor pitanja, inače visokopozicionirani član Društva svjesno ignorira (?) ili mu nisu bile dostupne sve informacije o Inicijativi dostavljene Društvu? I jedno i drugo je – tragično.
…ili, od istog autora:
…a Inicijativa upravo predstavlja poziv na javnu raspravu dok se ovdje zaštita područja predstavlja kao gotova stvar iako do njenog prihvaćanja Inicijativa treba proći nekoliko državnih i društvenih instanci (stručne državne institucije, lokalne samouprave, regionalnu samoupravu, Ministarstvo…)…
…pa se u diskusiji daju konstatacije bez temelja i postavljaju i ovakva (!) pitanja:
…na što zaista ne treba komentar, ali, usput, pijori i jesu zaštićeni…
…ili da dodamo još komentara…
Koliko su ovi komentari osnovani, procijenite sami!
Tako je viber grupa u slučaju Inicijative iskorištena za njeno difamiranje na dva načina:
· Nije iskorištena mogućnost da se podobni, ako ne i svi članovi informiraju o stvarnim razlozima pokretanja Inicijative niti o sadržaju Inicijative, kako bi se pokrenula rasprava unutar Društva
· Napadnuta je Inicijativa „en général“, umotana u intelektualnu oblandu, a potaknuta „silnom brigom“ za dobrobit kraja, pri čemu je problem sprečavanja odlaganja opasnog otpada potpuno izvan fokusa, posve zanemaren i uopće se ne razmatra – bez stvarnih argumenata protiv.
Kome smeta Inicijativa?
Inicijativa zamišljena da bude poticaj za brigu o prostoru na kojem živimo, a pokrenuta stvarnim dešavanjima na ličkom prostoru, u slučaju njenog društvenog prihvaćanja, bila je prilika za mogućnost da stanovnici uz struku aktivno, kao subjekti sudjeluju u kreiranju i čuvanju vlastitog životnog prostora.
Umjesto da se dade poticaj i otvori javna rasprava, kako je predloženo, temeljem pokrenute Inicijative od strane Društva i prihvaćene po nadležnom organu sad imamo umjesto afirmativne, „ograničenu prethodnu internu javnu raspravu“ iritantnu i začinjenu negativnim nabojem, koja ne može završiti sa prihvatljivim rezultatom.
Korisno je barem to da je problem odlaganja otpada i na našem lokalnim području dignut na nivo javnosti i da je javnost senzibilizirana za zaštitu prirodne sredine – pa makar i na ovaj, loš način.
Na kraju, kome smeta Inicijativa?
