MJESNI ODBOR VREBAC

Danas Vrepčani, Zavođani i Pavlovčani i njihovi potomci, koji Božić slave po julijanskom kalendaru, onima koje vole i poštuju čestitaju ovaj veliki praznik.

Rasuti po svijetu ponosno čuvaju svoju vjeru kao što su to vijekovima unazad činili naši preci. Preci čijim je krvlju i znojem natopljena naša lička zemlja. U njoj i na njoj su korjeni našeg vjekovnog trajanja zbog čega smo svojim potomcima dužni da je čuvamo i sačuvamo.

Patrijarh Pavle, čija će djela i riječi zauvjek biti sveti putokazi govorio je: ”Čovek ne može da bira vreme u kojem će se roditi i živeti; od njega ne zavisi ni od kojih roditelja, ni od kog naroda će se roditi, ali od njega zavisi kako će on postupati u datom vremenu: da li kao čovek ili nečovek, bez obzira na to u kom narodu i od kojih roditelja “.

Mirjana Ćurin

Danas u vrebačkim selima živi manje od stotinu žitelja. U ljetnom periodu sela ožive. Posjeti ih nekoliko stotina Vrepčana naročito u periodu od maja do oktobra; netko dođe u posjetu rodbini, netko na obnovljenu djedovinu, a netko u prolazu posjeti prijatelje.

Želja da se dođe postoji u podsvjesti Vrepčana i kod većine utaži se u nekoliko dana boravka uz obećanje da će ponovno doći. Ta obećanja ne treba shvatiti doslovno jer se nostalgija gotovo redovito utopi u realnosti života. Ali, postoji nada..........

Već dugi niz godina postavljam si pitanje, a vjerojatno i mnogi od Vas, kako ostvariti i ojačati potrebu za dolaskom i obnovom života u vrebačkim selima.

Jedno je sigurno, Vrebac, Pavlovac Vrebački i Zavođe više neće obnoviti život kakav pamtimo. Ali, postoji li druga osnova na kojoj možemo graditi budućnost na ovom prostoru?

Odgovor koji se nudi, za sada sa promjenjivim uspjehom koji nije jednostavno kvantificirati, materijalizira se u posljednjih desetak godina. Iako postoje svi elementi da se odgovor prepozna, ovdje zbog jasnoće i onih koji ga nisu prepoznali, ipak želim da ga predstavim.

Mjesni odbor Vrebac je na sjednici od 28.2.2010.g. donio Odluku o osnivanju web stranice. Odluka je realizirana i stranica je aktivna od 17.4.2010.g.. Cilj osnivanja web stranice bilo je i jest informiranje i povezivanje Vrepčana. Danas možemo sa zadovoljstvom konstatirati da je stranica kroz vrijeme postigla zavidnu čitanost, u posljednjoj godini dnevno nerijetko bilježi i više od sto posjeta.

Međutim, to svakako nije dovoljno za postizanje cilja kako je opisan u naslovu članka. U međusobnim razgovorima, razmjeni informacije i traženju dokumenata koji se odnose na Vrebac, došlo se do trenutka kada su se stvorili realni uvjeti za podizanje aktivnosti na višu razinu.

Prva indikacija je bazirana na istraživanju vlasništva nad Društvenim domom u Vrepcu. Dom se u zemljišnim knjigama vodi kao vlasništvo Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu, upisano 1930.g.. Ovo Društvo prestalo je sa radom 1941.g. zbog ratnih zbivanja.

Međutim, Grad Gospić je 2006.g. pokušao vlasnički preuzeti Dom što je Općinski sud u Gospiću odbio. Dali se nešto slično može ponoviti, ali sa drugim ishodom?

Ova činjenica bila je povod istraživanja u arhivima te su pronađeni dokumenti (vidjeti list Društva na stranici Mjesnog odbora) o osnivanju i radu tadašnjeg Društva - Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu. U Pravilima Društva iz 1933.g. u članu 33. (danas bi ga nazvali Statut) doslovno stoji:

„Ako skupština pravilno zaključi da se društvo raziđe ili ako bi ga državna vlast raspustila onda se društveni imetak predaje na čuvanje mesnoj crkvenoj opštini, koja će sav povereni joj imetak vratiti novome koje bi se osnovalo u Vrepcu pod istim imenom i sa istim zadacima.“

To je bilo jednostavno i cjelovito rješenje koje nam je bilo pred očima i koje su nam preci dalekovidno ostavili, a koje smo mogli primijeniti u datim okolnostima, kao i povod za osnivanje novog Društva – Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu, koja je osnovana Odlukom Osnivačke skupštine od 18.3.2017.g., a registrirana Rješenjem od 22.5.2017.g..

Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu zbog zakonskih odredbi nije mogla biti registrirana kao pravni sljednik prethodnog Društva, pa tako nije niti vlasnik imovine prethodnog Društva. U ovom slučaju postoje sve pravne i moralne pretpostavke da se današnje Društvo upiše kao vlasnik Društvenog doma, ali temeljem presude nadležnog suda, u postupku koji se mora pokrenuti. Vrijedna akcija naših Vrepčana koji su se ovog ljeta angažirali na obnovi porušenog stepeništa Doma, kao i sve prethodne i druge akcije koje imaju za cilj zaštitu ovog objekta i Gradine kao stožernog mjesta našeg okupljanja tako neće biti uzaludne.

Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu je ujedno i srpsko kulturno društvo putem kojeg možemo ostvariti povezivanje i koheziju Vrepčana na realizaciji raznih kulturnih programa i sadržaja, interes za dolascima i obnovom imanja i tako udahnuti novi život našim selima. Uključite se u rad Društva!

Vrebačka dijaspora je velika i uglavnom je rasuta po okolnim zemljama, Evropi i svijetu. Povezivanjem dijaspore s osloncem na Vrebac i naše tradicionalne vrijednosti možemo u ovim uvjetima održati život u selima, unaprijediti međusobne odnose i ostaviti veliku duhovnu vrijednost našim potomcima.

Jesmo li spremni da se angažiramo u ostvarenju tog cilja?

Rijeka Jadova (u narodu znana i kao Jaruga) izvire iz malog planinskog jezera kod Gornje Ploče.

Duga je 41,2 km., a protiče kroz Gornju Ploču, Mogorić, Pavlovac Vrebački, Zavođe, Vrebac, Barlete i kod Kulice ulijeva se u rijeku Liku.
Kako pripremam knjigu o našoj Jadovi i njenim selima molim sve koji imaju bilo kakav podatak, fotografiju, zapis, priču, anegdotu ili pjesmu da mi pošaljete na e-poštu  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .
Nikola D. Cetina

Zahvaljujemo se na prilogu o izvoru Jadove (Jaruge).
Na našem sajtu do sada je objavljeno dosta materijala i podataka o Jadovi.
Pre nas, uz njene obale na teritoriji naših sela živeli su i prolazili, u miru ili silom, mnogobrojni narodi- Japodi. Grci, Rimljani, Mlečani, Austrijanci, Turci, Francuzi, Italijani, Nemci..... Menjala su se kraljevstva i carstva, ratovalo se i mirilo,
Lično predlažem našem Nikoli, koji se godinama uspešno bavi istraživačkim novinarstvom, da prikupljanje građe iskoristi za uspostavljanje kontakata sa oganizacijama civlnog društva i udrugama iz zemalja u kojima sada žive navedeni narodi, a koje se bave očuvanjem istorijskih sećanja i tradicije
Zajednička sećanja su prilika da se uključe mladi potomci u multikulturalne projekte sa kojima se može aplicirati za fondove EU. U sadašnjem stanju, bistra i čista, Jadova je idealna i za programe u oblasti očuvanja prirode, ekolške projekte...
Naša oganizacija civlnog društva, udruga Srpska narodna knjižnica i čitaonica u Vrepcu, u potpunosti se svojim ciljevima i načinom rada uklapa u evropske standarde, a može biti odgovarajući partner i van evropskih okvira.
Mirjana Ćurin

Iz mnogobrojnih kontakata sa vrepčanima, zavođanima i pavlovčanima, saznala sam da većini nije poznato da se u neposrednoj blizini naših sela podiže jedinstven turistički kompleks koji će, ali i njegovu užu i širu okolinu, posećivati specifična vrsta turista.

Reč je o vrhunskom ekološkom-organskom turizmu sa elementima glampinga.

Sve je podređeno apsolutnom miru koji je danas potrebniji nego ikad ranije. Gosti će biti smešteni u luksuznim drvenim i platnenim kućama uz gorsko jezero, okruženi tišinom i mirom, uživaće u ekskluzivnoj gastronomskoj ponudi svetskih, ali i ličkih specijaliteta od lokalnih organskih sastojaka i proizvoda i uživati u ostalim sadržajima koje ovakva vrsta odmora podrazumeva.

Investitor je orjentiran na domaću radnu snagu i povratak ljudi, radnicima će biti osiguran smeštaj, a kao dodatnu vrednost imaće obuku i iskustvo rada po najekskluzivnijim svetskim turističkim standardima .

Interesantno je i da se planira presađivanje u kompleks-resort više od 20.000 hiljada sadnica i trajnica autohtonih biljaka.

Motivacija gospodina Štroka, poznatog hrvatskog i svetskog biznismena, za izgradnju ovog specifičnog kompleksa na našem Velebitu proistekla je, kako u svojim izjavama ističe, iz potrebe da napravi nešto posebno i drugačije u Lici, jednom od najranjivijih i najnerazvijenijih područja u Hrvatskoj.

A istovremeno i području jedinstve prirodne lepote. U neposrednoj blizini Teslinog gnezda nalazi se sedam nacionalnih parkova, tri parka prirode, Teslini Raduč i Smiljan....

Naša su sela deo navedene lepote, Činjenica da većina nas u svojim ili predačkim kućama boravi samo povremeno ili ne boravi uopšte, nije prepreka da uz minimalna ulaganja budu ponuđene turistima kojima vrsta smeštaja nije presudna da posete neki kraj i sami uživaju u netaknutoj prirodi......

Gospodin Goran Štrok je inače osebujna i interesantna ličnost.

Rođen je 1947.godine u Zagrebu.

Neki od dostupnih podataka o porodici su da se njegov otac Izidor se borio u španjolskom građanskom ratu, bio komandant partizanske brigade i partizanske divizije, narodni heroj i general JNA, a majka Mila Miletić slikarka.

Već sa 17 godina počeo je voziti automobilske utrke u kojima je tokom godina pobeđivao i osvajao značajna mesta u Jugoslaviji i u inostranstvu.

O njegovim poslovnim poduhvatima i širem društvenom angažovanju, kao i u slučaju ostalih uspešnih ljudi, uvek postoje različita mišljenja.

Ono što bi nam trebalo biti nesporno jeste da ovaj hrabri poslovni poduhvat gospodina Štroka zaslužuje pažnju i poštovanje jer će doprineti preporodu Like.

Mirjana Ćurin