СРПСКА НАРОДНА ЧИТАОНИЦА И КЊИЖНИЦА У ВРЕПЦУ

Na interno predloženu Inicijativu zbog pitanja predlagača zašto i nakon četiri mjeseca nema reakcije na prijedlog kao i odgovora da je „Inicijativa stopirana (?)“ krenule su orkestrirane negativne reakcije jer - da se Inicijativom želi naškoditi uvriježenom načinu života i rada na području koje zahvaća.

Bez namjere da formiramo bilo čije mišljenje, u ovom tekstu dat ćemo – za razliku od neosnovanih insinuacija kritičara - potpunu informaciju o razlozima i pretpostavkama pokretanja Inicijative, zakonskim odredbama na koje se poziva, proceduri donošenja i očekivanjima, kao i „kritikama i napadima“ kojima je izložena.

Zaključke donesite sami!

Krenimo redom……….

Što se dešava sa ekologijom u Lici?

Lička javnost je već duže vremena uznemirena informacijama oko odlaganja opasnog otpada na području Like. Lika je teritorijalno velika i čini oko 10% teritorija Hrvatske, ali je iznimno slabo naseljena. Veliki teritorij i demografska pustoš koja je ostala nakon posljednjeg rata u kombinaciji sa starom i vrlo starom populacijom stvorila je uvjete da odlaganje otpada može proći – i prolazi – nezapaženo sve do trenutka kada se pojavi neka afera pa i u drugom dijelu Hrvatske (npr. odlaganje opasnog otpada na ilegalnim odlagalištima – Gospić, Varaždin, Benkovac, Samobor, Pazin, Lovinac), koja potakne ekološka pitanja i brigu za vlastiti životni prostor.

Ličani su veoma osjetljivi na svoju životnu sredinu, svjesni činjenice da raspolažu sa iznimno vrijednim životnim uvjetima – čistim zrakom, čistom vodom i zdravom prirodom – a što je danas velika prednost u odnosu na druge sredine.

A ta prednost se počela – topiti!

Povod za pokretanje Inicijative

Već prije gotovo dvije godine u javnost je puštena informacija o opasnom otpadu koji je deponiran na lokaciji „silosa“ u Gospiću. Lokalna vlast tvrdi da sa time nije bila upoznata, pa su Gospićani pokrenuli građansku inicijativu „Gospić je naš dom“ koja je senzibilizirala javnost protestnim skupovima i javnim tribinama sa ciljem da se utvrdi odgovornost i veličina ekološkog problema i pronađe rješenje za njegovu sanaciju.

U međuvremenu se pokazalo da je „gospićki slučaj“ samo vrh „ledenog brijega“. Identificirane su i druge lokacije na području Like gdje je deponiran opasni otpad, ali ne postoji nijedan kompletan javno dostupan registar tih lokacija.

Posebno je indikativan nastup saborskog zastupnika Zvonimira Troskota koji je 28.11.2025.g. u video obraćanju javnosti iznio podatak da raspolaže sa dokumentima o deponiranju oko 35.000 t opasnog otpada na području Like, ali da se po njegovoj procjeni radi o 700.000 t do čak 1.000.000 t opasnog otpada, uvezenog pretežno iz Italije, te dijelom iz Slovenije i Njemačke (link video klipa uz članak objavljen na web site-u Društva 19.12.2025.g. – Ekocid po ličkom modelu).

Niti vrebačko područje nije imuno od divljih deponija, za sada, nadajmo se, uglavnom građevinskog otpada (?), na području zatvorenog kamenoloma iznad Vrepca i na području „kažina“, prirodnog amfiteatra koji su Vrepčani u sretnijim vremenima koristili za sportske aktivnosti.

Ali, dali je to sve?

Prethodne konzultacije

Zabrinuti da bi se val ilegalnog odlaganja opasnog otpada mogao preseliti (ako već nije?) i na djevičansko područje rijeke Jadove i njenog šireg porječja, pokretači Inicijative obavili su prethodne konzultacije i zaključili da ovo područje nije štićeno i da je potrebno pokrenuti Inicijativu za njegovu zaštitu, u mjeri i na način koji će osigurati zaštitu, ali i omogućiti da se ekonomska aktivnost i način života ne dovede u pitanje.

Stoga je organiziran sastanak 23.9.2025.g. u „Javnoj ustanovi za zaštitu i očuvanje prirode u Ličko-senjskoj Županiji“ sa ciljem informiranja o stanju i stupnju zaštite ovog područja.

Umjesto komentara prilažemo odgovor Javne ustanove od 25.9.2025.g. sa istaknutim dijelovima, koji su bili osnova za pokretanje Inicijative:

………………………….

Poštovani gospodine Narančić,

U nastavku dostavljam osnovne informacije o kojima smo raspravljali na susretu u utorak, 23. rujna 2025.g.:

- Rijeka Jadova se sveukupnom dužinom toka nalazi u ekološkoj mreži NATURA 2000

- Zaseban status ekološke mreže ima rijeka Jadova (HR2001272) P 95,456 ha, te Ličko polje (HR2001012), P 53 513 ha, kao puno širi obuhvat toka Jadove

- Za svako područje ekološke mreže NATURA 2000 precizirane su vrste (biljne i životinjske) te stanišni tipovi zbog kojih je određeno područje vrijedno zaštite i provođenja mjera očuvanja, s gledišta ugroženosti na europskoj razini. Također, propisane su mjere zaštite u smislu potreba sprječavanja nestajanja travnjačkih površina tj. očuvanja broja ha travnjačkih površina i sl. Ovo sam navela samo kao primjer. Mjere su raznolike.

- Jadova ima istaknutu samo jednu vrstu kao prioritetan cilj njezine zaštite, a to je hrvatski pijor (Telestes croaticus).

- Ličko polje ima više vrsta i stanišnih tipova istaknutih kao potrebu zaštite i očuvanja. Da ih ne nabrajam, ovi detalji su vidljivi u NN87/2025 od 06.06.2025. u Uredbi o izmjenama uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže tj. njezinim prilozima.

- Rijeka Jadova i Ličko polje nemaju poseban status zaštite temeljen na nacionalnom (RH) zakonodavstvu

- Ova ustanova trenutno je u postupku prijave za financiranje iz EU fondova s projektom koji bi se odnosio na poboljšavanje stanja populacije hrvatskog pijora (Telestes croaticus), ali i druge dvije endemske vrste iz Jadove (jadovske gaovice i jadovskog vijuna). Projektne aktivnosti su planirane na višegodišnjoj razini, sveobuhvatno i slojevito uz neizbježno uspostavljanje suradnje s lokalnom zajednicom tj. dionicima prostora.

Kao što sam već spomenula, kako su projektne aktivnosti u tijeku priprema za prijavu na natječajni postupak, sve izrađene stručne podloge nismo u mogućnosti davati u javnost. Nakon objave rezultata natječaja to će biti moguće, pa ćemo Vam tada imati priliku pokazati kojim podacima raspolažemo o stanju prirodne i kulturne baštine, Vašeg i našeg jadovskog kraja.

Srdačan pozdrav,

dr.sc. Ana Brkljačić, stručna voditeljica

Trg Stjepana Radića 14

53000 GOSPIĆ

M.: +385(0)99 706 8030

………………………….

Inicijativa

Procjenjujući da bi pokretanje Inicijative bilo efikasnije preko već etablirane Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu, pokretači Inicijative su uz informacije o provedenim konzultacijama obnovljenu Inicijativu (…prva Inicijativa je dostavljena Upravnom odboru 3.9.2025.g.) uputili prema Upravnom odboru Društva 26.9.2025.g..

Upravni odbor nije reagirao prema pokretačima Inicijative niti na prvu niti na obnovljenu Inicijativu, tek je na sastanku od 12.11.2025.g. na direktno pitanje pokretača odgovoreno da je „Inicijativa stopirana“ zbog mogućih posljedica na uvjete života i rada na obuhvaćenom području kao i da se provode konzultacije (?) na terenu sa „ekološkim udrugama“ i ekspertima (?). Sve je to, međutim, ako je rađeno, „rađeno“ netransparentno, bez obavijesti i konzultacija sa pokretačima Inicijative i bez obavještavanja članova Društva, ali informacije sa kim je kontaktirano, što je urađeno i kakvi su rezultati konzultacija nema niti do – danas!!!

Kako ne bi bilo nedoumica što sadrži PRIJEDLOG Inicijative u nastavku dajemo njen puni tekst:

………………………….

Predmet / Предмет: Inicijativa za zaštitu toka rijeke Jadove i njenog porječja.-

 

Poštovani

Lika obiluje brojnim prirodnim ljepotama od kojih su mnoge zaštićene kao prirodni fenomeni, a jedna, nedovoljno prepoznata i još djelomično nezaštićena je rijeka Jadova sa pripadajućim širim porječjem.

Cjelokupno područje je izrazito ekološki očuvano i smatramo da bi zbog te činjenice bilo potrebno da se zaštita i zakonski regulira.

O ljepoti rijeke Jadove, dosad možda najbolje govori knjiga, autora Vrepčana Nikole Cetine i Faruka Islamovića: Lička ljepotica - Rijeka Jadova, izdana 2024.g. u izdanju izdavačke kuće Meridijani.

Nekoliko faktografskih podataka:

RIJEKA JADOVA

Rijeka Jadova, izvire u Gornjoj Ploči i cijelim svojim tokom teče kroz Ličko polje u dužini od 41 km, oplakujući obale bogate povijesnim nasljeđem i kroz danas rijetko naseljen i demografski opustošen kraj i sela: Gornja Ploča, Mogorić, Pavlovac Vrebački, Zavođe, Vrebac i Barlete i ulijeva se u Rijeku Liku kod Kulice nakon toka od 41 km.

Rijeka u kišnom periodu godine obiluje vodom, a u ljetnom ulijevanjem u ponore u koritu rijeke - presušuje ostavljajući jezera.

Tok rijeke Jadove specifičan je po svojim ihtiološkim karakteristikama - endemičnim ribama: jadovskom gaovicom - piorom i jadovskim vijunom - ciukom.

Karakteristični su i mostovi na Jadovi (popisano ih je čak 25), kameni prijelazi, mlinovi, suhozidi, izvor pećine, a u priobalju i špilje i utvrde, šterne ili čatrnje, autohtona arhitektura te značajni arheološki lokaliteti.

ŠIRE PORJEČJE RIJEKE JADOVE

Radi se o prirodnom gravitacionom području rijele Jadove koje uključuje pripadajući dio Ličkog sredogorja i dio Ličkog polja. Rijeka Jadova sa svojim pritocima - potocima, protiče kroz ovo područje.

Područje je prostorno povezano i čini jedinstvenu društvenu i ekonomsku cjelinu. Sela smještena u ovom području povijesno se bave poljoprivredom, u polju – ratarstvom, a u planini – stočarstvom sa karakterističnim sezonskim nastambama - stanovima.

Istočni dio područja obiluje i značajnim povijesnim lokalitetima, vrijednim elementima kulturne baštine, nekim, možda i nedovoljno istraženim i nedovoljno poznatim javnosti.

INICIJATIVA

Sve su to razlozi da se očuva tok rijeke i šireg porječja oko nje, te stoga radi cjelovite zaštite pokrećemo ovu inicijativu.

Predlažemo da se stupanj zaštite i obuhvat prostora odrede prema slijedećem:

STUPANJ ZAŠTITE

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 17/19, 127/19) predlažemo da se područje definira kao:

Regionalni park, koji je određen kao “Prostrano područje ekološke, krajobrazne i kulturne vrijednosti od županijskog značaja, sa srednjom razinom zaštite – lokalnim upravljanjem i ograničenjima ovisnim o planu“

OBUHVAT PROSTORA

Predlažemo da prostor obuhvati na:

· istok – do vrha Lisine te na jugoistok sljemenom Ličkog sredogorja

· zapad – do autoceste Zagreb – Split

· sjever – uključujući šire područje utoka u rijeku Liku kod Kulice

· jug – uključujući šire područje Gornje Ploče

Zaštita ovog područja kombinirana sa nizom zaštitnih i poticajnih mjera rezultirala bi brojnim koristima; prirodnim, ekonomskim, društvenim, demografskim, ekološkim, turističkim….

Stoga Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu, kao Društvo zainteresirano za obnovu i unapređenje ovog područja, podnosi inicijativu da se zaštita ovog područja zakonski regulira u nekom od zakonom mogućih oblika.

Procjenu o obliku zaštite i obuhvatu prostora konačno treba prepustiti nadležnim stručnim organizacijama.

Nadamo se da će Ministarstvo prepoznati i podržati ovu inicijativu, te u suradnji sa društveno – političkim zajednicama kroz koje protječe rijeka Jadova – Ličko-senjskom županijom, Gradom Gospićem, Općinom Lovinac i stručnim ustanovama donijeti odgovarajuće afirmativne odluke.

Ovo Društvo djeluje na ovom području i u realizaciji ove inicijative će dati svoj doprinos.

S poštovanjem

Predsjednik Društva

Nikola Popović

_______________________________

Obavijest:

1. Zavod za zaštitu okoliša i prirode, 10000 Zagreb, Radnička cesta 80

2. Ličko-senjska županija, 53000 Gospić, Franje Tuđmana 4

3. Grad Gospić, 53000 Gospić, Budačka 55

4. Općina Lovinac, 53244 Lovinac, Sv. Mihovila 11

5. Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode LSŽ, 53000 Gospić, Trg Stjepana Radića 14

………………………….

Inicijativa se temelji na Zakonu o zaštiti prirode (pročišćeni tekst, NN 80/2013; 15/2018; 14/2019; 127/2019 i 155/2023) i to:

· Čl. 111 Zakona koji razlikuje devet vrsta zaštite, koje dijeli na zaštićena područja državnog i lokalnog značaja – citiramo:

· Čl. 116 Zakona koji definira kategoriju zaštite: REGIONALNI PARK, citiramo:

Što predstavlja Inicijativa i zašto se ignorira?

Kako je navedeno, predlagači Inicijative su podnijeli PRIJEDLOG koji je trebao biti osnova za javnu raspravu. Također je predloženo da Inicijativu formalno pokrene Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu.

U tom smislu Društvo je preko Upravnog odbora moglo inicijativu prihvatiti, odbaciti ili korigirati, ali na transparentan način – otvaranjem diskusije unutar Društva i uz konzultacije sa predlagačima i traženjem po potrebi i dodatnih podataka. I jedno i drugo i treće je – legitimno.

Umjesto toga odlučeno je Inicijativu ignorirati, a argumente i prethodno provedene konzultacije zanemariti.

Kada je jedan od predlagača javno iznio problematiku oko Inicijative na web site-u Društva (članak objavljen 20.1.2026.g.: Zašto stoji Inicjativa o zaštiti toka rijeke Jadove i njenog porječja?) nakon što više od četiri mjeseca od pokretanja Inicijative nema odgovora na PRIJEDLOG, kako bi se opravdala neaktivnost i ignoriranje a vjerojatno i nesnalaženje, izgleda da je odlučeno da Inicijativu treba oklevetati iznošenjem neprovjerenih tvrdnji, ili jednom rječju – difamirati.

Polemika na „viber“ grupi

U tom smislu indikativna je polemika na viber grupi „SNČK Vrebac“ koja je „eksplodirala“ 27.1.2026.g..

Ova grupa trebala je biti mjesto komunikacije članova Društva, ali, kako se pokazalo, to je bila grupa u kojoj nisu mogli djelovati svi članovi Društva, sukladno procjeni osnivača grupe, a i ne zna se po kojim kriterijima se postaje član – neki članovi nisu bili dobrodošli po definiciji, neki jer su pisali postove koji iritiraju dužinom i sadržajem, a neki ….. .

Na grupi su postavljena i pitanja:

…iz kojih je vidljivo da autor pitanja, inače visokopozicionirani član Društva svjesno ignorira (?) ili mu nisu bile dostupne sve informacije o Inicijativi dostavljene Društvu? I jedno i drugo je – tragično.

…ili, od istog autora:

…a Inicijativa upravo predstavlja poziv na javnu raspravu dok se ovdje zaštita područja predstavlja kao gotova stvar iako do njenog prihvaćanja Inicijativa treba proći nekoliko državnih i društvenih instanci (stručne državne institucije, lokalne samouprave, regionalnu samoupravu, Ministarstvo…)…

…pa se u diskusiji daju konstatacije bez temelja i postavljaju i ovakva (!) pitanja:

…na što zaista ne treba komentar, ali, usput, pijori i jesu zaštićeni…

…ili da dodamo još komentara…

Koliko su ovi komentari osnovani, procijenite sami!

Tako je viber grupa u slučaju Inicijative iskorištena za njeno difamiranje na dva načina:

· Nije iskorištena mogućnost da se podobni, ako ne i svi članovi informiraju o stvarnim razlozima pokretanja Inicijative niti o sadržaju Inicijative, kako bi se pokrenula rasprava unutar Društva

· Napadnuta je Inicijativa „en général“, umotana u intelektualnu oblandu, a potaknuta „silnom brigom“ za dobrobit kraja, pri čemu je problem sprečavanja odlaganja opasnog otpada potpuno izvan fokusa, posve zanemaren i uopće se ne razmatra – bez stvarnih argumenata protiv.

Kome smeta Inicijativa?

Inicijativa zamišljena da bude poticaj za brigu o prostoru na kojem živimo, a pokrenuta stvarnim dešavanjima na ličkom prostoru, u slučaju njenog društvenog prihvaćanja, bila je prilika za mogućnost da stanovnici uz struku aktivno, kao subjekti sudjeluju u kreiranju i čuvanju vlastitog životnog prostora.

Umjesto da se dade poticaj i otvori javna rasprava, kako je predloženo, temeljem pokrenute Inicijative od strane Društva i prihvaćene po nadležnom organu sad imamo umjesto afirmativne, „ograničenu prethodnu internu javnu raspravu“ iritantnu i začinjenu negativnim nabojem, koja ne može završiti sa prihvatljivim rezultatom.

Korisno je barem to da je problem odlaganja otpada i na našem lokalnim području dignut na nivo javnosti i da je javnost senzibilizirana za zaštitu prirodne sredine – pa makar i na ovaj, loš način.

 

Na kraju, kome smeta Inicijativa?

Zbog šokantnog otkrića o višegodišnjem odlaganju medicinskog i plastičnog otpada u Gospiću uz reku Liku, pokretači Inicijative Mirjana Grubić Ćurin i Željko Narančić pokrenuli su prošlog leta inicijativu da Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu hitno zatraži ekološku zaštitu Jadove i njenog šireg područja. Ekologija je jedan od ciljeva iz Statuta zbog čega Društvo ima obavezu i pravo da se bori za ekološku zaštitu.

Prethodno su obavljeni razgovori sa nadležnim institucijama u Ličko – senjskoj županiji, proučeni su propisi i postojeći akti zaštite za teritoriju Like na temelju kojih smo procenili da je aktuelna zaštita nedovoljna.

To je bio povod da se 3.9.2025.g. dostavi Upravnom odboru prva Inicijativa, kompletan, gotov tekst Inicijative za dostavljanje nadležnim institucijama.

Upravni odbor nije reagirao na predloženu inicijativu, a na direktno pitanje odgovoreno je da se vrše konzultacije na terenu sa kompetentnim osobama. Sve to je rađeno netransparentno i bez konzultacija sa inicijatorima, a rezultati konzultacija nikad nisu javno objavljeni.

Nakon toga Inicijativa je ponovljena i dopunjena 26.9.2025.g., ali je također ostala bez odgovora.

Bitno je napomenuti da predlog vrste i nivoa ekološke zaštite za Jadovu i njeno šire područje u potpunosti omogućuje stanovnicima i vlasnicima zemljišta i drugih nepokretnosti na tom području da ih i dalje koriste kao i do sada i obavljaju sve privredne i druge delatnosti i aktivnosti kao i do sada.

Na sastanku sa Upravnim odborom 12.11.2025.g. u Beogradu (prisutni: Nikola Popović, Bogdan Krajnović i Milan Dragosavac, kao i Mirjana Ćurin, Željko Narančić i Nikola Cetina) uz ostale teme pokrenuto je i pitanje Inicijative. Odgovor je bio gotovo identičan kao i u prvom slučaju, odnosno da se traže mišljenja sa lokalnog područja, odnosno da je Inicijativa do daljnjega „stopirana“. Od tada je proteklo više od dva mjeseca, ali se Upravni odbor nije oglasio…..

Ekološko zagađenje Like je danas veliki problem. Organizirali su se i građani Gospića jer je Gospić najdirektnije ugrožen. Pogledajte i sve o ekološkoj inicijativi grupe građana Gospića na njihovom Facebook-u Gospić je naš dom.

Neophodno je i hitno da se i mi obratimo nadležnim za naš kraj jer je očigledno da državni i županijski propisi nisu bili dovoljni ili nisu primenjivani kada je pred očima lokalnih stanovnika moglo doći do višegodišnjeg odlaganja najštetnijeg mogućeg otpada u Gospiću.

Ovom Inicijativom želimo sprečiti da se isto događa i na našem području, iako smo svesni da zbog konfiguracije terena (kraško područje) postoji mogućnost da se zagađenje na drugim, susednim područjima oseti i na ovom području.

Pozivam i prozivam Upravni odbor da se hitno odredi o predloženoj Inicijativi i da, tko zna i iz kojih razloga, ne bude kočnica napretku.

Mirjana Grubić Ćurin

 

Чланови Друштва, мјештани Врепца али и шира локална заједница у посљедње вријеме учестало питају у каквом је статусу судски поступак у вези Друштвеног дома „Исо Богдановић“ у Врепцу. Овим путем желимо дати актуалну информацију те подсјетити на ток процеса.

Наиме, у Високом трговачком суду у Загребу у поступку је жалба Српске народне читаонице и књижнице у Врепцу на Пресуду Трговачког суда у Ријеци (21.3.2025.г.), а темељем тужбе Града Госпића за власништво над Друштвеним домом у Врепцу (30.11.2023.г.).

Очекивали смо, према процјени одвјетника, да ће Високи трговачки суд пресуду темељем жалбе донијети до краја 2025.г., , али то се није десило.

Сви документи у овом судском поступку предочени су јавности на овим страницама, али ипак, да, због протека времена, укратко подсјетимо на ток процеса у посљедњих неколико година.

На темељу исправног поступка који је Друштво покренуло (16.8.2022.г.) против пресуде Опћинског суда у Госпићу (17.3.2021.g.) у којем је Суд наложио упис Града Госпића у власнички уложак Друштвеног дома, Опћински суд у Госпићу је пресудио (25.4.2023.г.) да се власништво над Друштвеним домом враћа Српској народној читаоници и књижници у Врепцу, Друштву обновљеном и основаном 2017.г., док је Жупанијски суд у Сплиту одбио жалбу Града Госпића на предметну пресуду као неосновану (12.7.2024.г.).

Град Госпић након тога подноси тужбу Опћинском суду у Госпићу (30.11.2023.г.), међутим суд се рјешенјем (29.4.2024.г.) проглашава ненадлежним (???) и предмет упућује Трговачком суду у Ријеци, чиме се враћамо на почетак.

Трговачки суд у Ријеци послије рочишта (4.2.2025.г.), на којем је саслушан свједок доноси пресуду (21.3.2025.г.) у којој се наводи:

I Одбацује се тужба тужитеља од 30.11.2023.г. у дијелу у којем је затражио да се утврди да тужитељ ГРАД ГОСПИЋ има ваљану правну основу за стјецање права власништва на некретнини к.ч.бр. 2128…..

II Налаже се брисање уписа права власништва на некретнини к.ч.бр. 2128 …. са имена туженика СРПСКА НАРОДНА ЧИТАОНИЦА И КЊИЖНИЦА У ВРЕПЦУ …. те упис права власништва за корист тужитеља ГРАДА ГБОСПИЋА …..

На ову пресуду Друштво подноси жалбу (5.4.2025.г.) на чије рјешавање се још чека.

 

На читав поступак пада сјена због поједних поступака судова које не можемо другачије протумачити него као пристраност.

Тако је нпр. поступак Опћинског суда у Госпићу којом је пресуђено власништво у корист Града Госпића од подношења захтјева (4.3.2021.г.) до правомоћности рјешења трајао свега 13 дана (17.3.2021.г.) без учешћа Друштва, а пресуда није достављена Друштву већ је оглашена на огласној плочи Суда.

Тужба Града Госпића (30.11.2023.г.) достављена је Друштву без попратног дописа и упуте о правном лијеку (?).

Нејасни су и разлози за проглшење Опћинског суда у Госпићу ненадлежним (29.4.2024.г.).

И коначно, у пресуди Трговачког суда у Ријеци наводе се „изјаве“ свједока које немају упориште у свједочењу и нису садржане у записнику са рочишта (4.2.2025.г.).

 

Osvrnimo se i pogledajmo gdje smo!

Velika vrijednost naše zajednice je povezanost Vrepčana ma gdje bili i velika vezanost za kraj iz kojeg su potekli.

Egzodus iz proteklog rata opustošio je Vrebac u kojem danas živi svega desetak posto predratne populacije. Vrebac ipak nije zaboravljen. Ostao je u mislima Vrepčana i njihovoj povezanosti sa Vrepcom i obilasku rodnog kraja kad god mogu, a naročito ljeti i prilikom obilježavanja značajnih godišnjica – 2.8. na Dan ustanka i 14.10. na seosku slavu, Pokrov Presvete Bogorodice - što je tradicija koja se ne prekida.

Posljednji primjer vezanosti Vrepčana i Vrepca je posjećeno i uspješno prvo „Vrebačko veče“ održano u Beogradu 22.11. ove godine na koje se odazvalo više od 120 Vrepčana. Ništa ne može zamijeniti lični kontakt ljudi. Tako se stvara i produbljuje međusobno prožimanje ljudi istog porijekla koje je život rasuo na razne strane, ali koje veže zajednička nit porijekla i sjećanja.

Sve je počelo još 2010.g. osnivanjem vrebačke web stranice http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/ (…koja do danas sadrži cca 1.000 članaka), a koja je u početku od jedva primjetnog portala u proteklih gotovo 16 godina (od 18.4.2010.godine) narasla do reprezentativnosti vrebačke kronike i koja promovira vrebačke, ličke i općeljudske vrijednosti. Web stranica je najprije bila osnovana u okviru Mjesnog odbora Vrebac da bi ju 2024.g. preuzela Srpska narodna čitaonica i knjižnica u Vrepcu.

Doprinos povezivanju Vrepčana ali i Pavlovčana i Mogorićana koji čine širu, međusobno povezanu zajednicu, već niz godina daje i facebook grupa „Vrebac, Pavlovac, Mogorić“ (…kreirana prije 15 godina) koja na neformalni, dnevni način, prati život i događaje ovog kraja.

Na sličan način djeluje i Viber grupa članova Društva.

Veliki iskorak u institucionalnom i organizacionom povezivanju Vrepčana bilo je osnivanje Srpske narodne čitaonice i knjižnice u Vrepcu, 18.3.2017.g. na tragu istoimenog Društva osnovanog vjerojatno na prijelazu između 19. i 20. stoljeća, a za koji postoji pouzdani trag da je bilo osnovano 1929.g. i trag u novinama da je postojalo 1914.g..

Osnivanje Društva, uključujući i samo osnivanje u početku nije bilo prihvaćeno sa razumjevanjem i nije izbjeglo početne probleme u organizaciji, ali danas je Društvo temeljni faktor povezanosti i aktivnosti u Vrepcu.

Osnivanjem Društva aktivno su pokrenute aktivnosti na jačanju kohezije Vrebačke zajednice. Sa vremenom su se promovirala dva pravca djelovanja; jačanje materijalne baze Društva i kulturna djelatnost i aktivnost Društva.

Društvo aktivno radi na obnovi naslijeđene imovine Društva – uređenju i opremanju Društvenog doma „Iso Bogdanović“ na čemu su postignuti veliki rezultati. Dom je danas gotovo u cjelosti uređen i u velikoj mjeri opremljen i mjesto je okupljanja Vrepčana u raznim prilikama.

Društvo je, unatoč namjeri Grada Gospića da ga vlasnički preuzme, iako sudski spor uz zastoje gotovo od 2006.g. i danas traje, odlučno da brani vlasništvo nad Domom koji je Društvu i Vrepcu još davne 1930. g. izgradio i poklonio veliki Vrebački humanista i ktitor – Iso Isika Bogdanović.

 

Kulturna djelatnost – uvjet opstanka i prepoznatljivosti

Prije svega - što je kultura? Radi boljeg razumjevanja da pođemo od definicije!

Kultura je skup vrijednosti, običaja, vjerovanja, znanja, jezika, umjetnosti i načina ponašanja koje dijeli neka zajednica ili društvo. Jednostavnije rečeno, kultura je način na koji ljudi žive, razmišljaju i izražavaju se.

Kultura obuhvaća, jezik i pismo, običaje i tradiciju, religiju i vjerovanja, umjetnost (književnost, glazba, slikarstvo, film), norme ponašanja (što je prihvatljivo, a što nije), način odijevanja, prehranu, proslave, znanost i obrazovanje

Kultura se prenosi s generacije na generaciju, uči se kroz obitelj, školu i društvo, i stalno se mijenja. (AI)

Bogata povijest Vrepca, niz ostvarenih ljudi koji su potekli iz Vrepca i rezultati i tragovi koje su ostavili čine i danas bogatu bazu na kojoj trebamo nastaviti naše djelovanje i jačati međusobnu koheziju.

Zahvaljujuću komunikacijskim tehnologijama, rasutost po svijetu koja je činjenica Vrebačke zajednice, ne predstavlja prepreku za međusobno povezivanje i aktivnosti na jačanju i obogaćivanju naše zajednice, a to možemo učiniti jedino i prvenstveno aktivnostima na području kulture, uključujući i izdavaštvo.

Kultura je, uz tradiciju na kojoj počiva, jedini istinski element na kojem počiva identitet naroda i nacionalnih zajednica. Kultura čuva sjećanja, oblikuje zajednice, povezuje pojednice i daje prepoznatljivost po kojima i razlikujemo druge narode.

Čuvanjem i razvijanjem vlastite kulture i identiteta stvaramo svoj pogled na svijet i dajemo priliku i drugima da nas prepoznaju, a dajemo svoj doprinos i lokalnoj, regionalnoj pa i svjetskoj kulturi. Pri tome nismo zatvoreni i izolirani. Upravo suprotno, otvoreni smo prema drugim kulturama koje nas i prepoznaju po našim posebnostima i na svoj specifičan način prožimamo se sa njima.

 

Što smo do sada učinili na tom planu?

Imamo rezultata, ali bi mogli i mnogo više!

Društvo je do danas izdalo dva Vrebačka kalendara – za 2024.g./7532. srpsku g.; 2025.g./7533. srpsku g., a Autori su izdali Vrebački kalendar za 2026.g./7534. srpsku g..

U pripremi je, kao posljednjii u nizu i Vrebački kalendar za 2027.g./7535. srpsku g. sa kojim će se zaokružiti ideja Autora da se kroz slike i tekstove na popularan način prikaže kraj, „vrijeme, ljudi i običaji".

Na temelju prva dva Kalendara Društvo je organiziralo „Izložbu Vrebačkih kalendara i starih dokumenata Društva“ koja je uz financijsku pomoć iz državnog budžeta otvorena u Vrepcu 2.8.2025.g., a zatim postavljena na Udbini 18.10.2025.g.. Izložba je zatim preseljena u Republiku Srbiju i održana u Beogradu 12.11.2025.g., Prigrevici 14.11.2025.g., Velebitu 16.11.2025.g. i Novom Sadu / Petrovaradinu 17.11.2025.g.. Izložba je postigla veliki uspjeh, a naročito se ističu postave u Srbiji u naseljima / gradovima sa brojnom vrebačkom i ličkom populacijom.

U planu je da se Izložba početkom 2026.g. održi u još nekoliko gradova u Hrvatskoj i Srpskoj.

Društvo je pomoglo i objavljivanju knjige „Lička ljepotica -Rijeka Jadova“, vrebačkog autora.

Izrađen je i reljef glave Ise Bogdanovića od vajarke vrebačkog porijekla i doniran Društvu.

U toku su i završne aktivnosti na redizajnu vrebačke web stranice koja će biti postavljena na novu, modernu platformu, što će dati puno više mogućnosti za objavu raznovrsnih sadržaja u odnosu na postojeću, već 16 godina staru platformu.

Nova web stranica omogućit će, uz standardne informativne sadržaje, kroz formu foruma otvaranje tema koje će pokretati članovi Društva, njihovo razmatranje i diskusiju, a isto tako i potpunu transparentnost rada organa Društva kroz objavu materijala za sjednice, zapisnike, odluke i naročito transparentnost donošenja odluka / glasanja.

 

Što još možemo učiniti?

Mnogo toga! A vjerujemo da za to imamo i ljudske i stručne kapacitete.

Prije svega, postoje aktivnosti koje odmah možemo realizirati, a odnose se na interese, stručnost i mogućnosti pojedinaca - priprema priloga za web stranicu Društva. Niz poziva Administratora rezultirao je vrlo skromnim uspjehom. Na web stranici se pojavljuje manji broj autora i to sporadično. Međutim objava vijesti iz naše zajednice, priloga, reportaža, knjiga, studija, dokumentarnih i filmskih priloga, kao i povijesni pregledi o Vrepcu i ljudima i životu gdje obitavamo bile bi sjajan način da se međusobno bolje upoznamo i povežemo.

Uključivanje u rad sekcija Društva je opcija koja je i do sada postojala, ali se nije koristila. Svaki član Društva je prilikom popunjavanja Prijavnice po vlastitom interesu izabrao sekciju ili više njih u kojoj bi djelovao, ali je do sada sve ostalo na tome. Na aktiviranju sekcija bi aktivno trebali djelovati i organi Društva kroz objavu interesa članova za djelovanje u sekcijama i njihovih kontakt podataka, a članovi bi se mogli samoinicijativno međusobno povezivati i samostalno organizirati aktivnosti u okviru sekcije.

Rad sekcija bi se prezentirao na godišnjem okupljanju članova Društva u Vrepcu – cijeloj vrebačkoj i široj zajednici.

Obzirom na vrlo heterogen stručni i profesionalni sastav vrebačke zajednice, uz aktivnost organa Društva, mogli bi u Vrepcu organizirati razne kulturne i sportske priredbe.

Inovativniji pristup osiguranju sredstava za rad Društva i realizaciju programa/projekata koji bi se osmislili od članova Društva je neograničeno područje aktivnosti ne samo organa Društva, nego i svakog člana Društva.

Do sada smo uglavnom koristili sredstva za dijasporu od matične države, te lokalna sredstva namijenjena nacionalnim zajednicama što nije dovoljno. Namjenska sredstva mogu se tražiti i od lokalnih i regionalnih zajednica, tvrtki i pojedinaca koja su vezana za projekte koji prelaze usko nacionalnu i lokalnu problematiku i imaju i opći karakter. To mogu biti tribine sa raznim, ne samo nacionalnim temama, kulturne i sportske priredbe, manifestacije i sl..

Za svaki od programa/projekata može se organizirati odbor koji bi ih pripremao, koordinirao i organizirao. Na taj način organizirali bi matricu aktivnosti koja bi bila koordinirana od organa Društva.

Predlažimo i inicjiative kojima ćemo unaprijediti rad Društva i podizati svijest Vrebačke i opće populacije (…kao npr. danas aktualne ekološke inicijative) a na dobrobit lokalne i šire društvene zajednice.

 

Reafirmirajmo Statutarna načela!

Bitni su ljudi!

Izdvojimo najbitnije:

· Svaki pojedinac je dobrodošao i vrijedan bez obzira na nacionalnu, socijalnu, rasnu ili religijsku pripadnost. Pristupajmo svakome sa povjerenjem – ako su mu prihvatljive naše tradicionalne i nacionalne vrijednosti ili ako su prihvatljive u mjeri koja ih ne ograničava ili se ne kosi sa njima.

· Pojedinac ne mora biti član Društva ako je zainteresiran za suradnju i ako uzajamno ostvarujemo svoje ciljeve.

· Budimo otvoreni prema svemu progresivnom i primijenimo ono što se uklapa u naš vrijednosni horizont

· Uključimo se sa povjerenjem u širu društvenu zajednicu i promovirajmo naše tradicionalne i opće ljudske vrijednosti i djelujmo i u korist Društva i šire zajednice.

· Stvarajmo odnose i povezujmo se sa pojedincima, organizacijama i društvima unutar i izvan državnih granica.

…i naročito

· Aktivno se i intenzivno, kao Srpsko kulturno društvo, bavimo kulturnom djelatnošću kako bi osigurali opstanak i budućnost naše nacionalne zajednice.

· Iako uvjeti u kojima djelujemo nisu laki, pronađimo i reafirmirajmo i u ovoj situaciji pozitivne elemente koji će Društvu omogućiti napredak i opstanak.