Ideja
Tokom povijesti Vrebac je iznjedrio izniman broj značajnih ljudi koji su se istakli svojim doprinosom Vrepcu ili su postali poznati u svojim profesijama. Dio tih pojedinaca ostao je zaboravljen i kroz vrijeme ih otkrivamo shvaćajući naknadno bogatstvo društvenog života, veze i odnose između pojedinaca, i pojedinaca i Vrepca
To je bio motiv da se značajni pojedinci istaknu i izvuku iz zaborava i da im se dade mjesto koje su imali u vrebačkoj zajednici ili društvu u cjelini.
U skladu sa djelovanjem Udruge, planirano je da se na toj osnovi prvi put od obnove rada Udruge, realizira manifestacija Likovna kolonija Vrebac u periodu od 1.8.2025.g. sa perspektivom periodičnog nastavka u budućnosti.
Navedeni kulturni program, manifestacija – Likovna kolonija Vrebac, realizirati će se u formi kiparske radionice i zajedničke izložbe.
Biće izvajane tri biste zaslužnih i uglednih Vrepčana – Isike Bogdanovića, Nikole Graovca i Savice Todorića. Sva trojica su Srbi rođeni u Vrepcu, a svojim radom i djelima doprinijeli su očuvanju identiteta našeg kraja i njegovih stanovnika..
Iso Isika Bogdanović, zaslužni Vrepčanin, koji je na svom zemljištu i iz svojih sredstava sagradio “Prosvetni dom”, danas “Društveni dom” koji nosi njegovo ime. Društveni dom je i danas okosnica svih događanja u Vrepcu, od proslava, službenih sastanaka, pa i podušja nakon sahrana.
Savo Savica Todorić, zaslužni Vrepčanin koji je nekoliko decenija svog života posvetio prikupljanju građe o povijesti Vrepca, događajima i osobama te izdao dvije knjige “Koreni vekovnog trajanja” i “Hronika Vrebca, Zavođa i Pavlovca” koje su temelj pamćenja Vrepčana i zalog budućnosti Vrepca. Bez tih knjiga i zapisa Vrebac bi za nekoliko desetljeća, zbog raseljavanja i gubitka ljudske i društvene supstance bio izgubljen u pamćenju i ostao bi samo geografski pojam u prostoru.
Nikola Graovac, poznati Vrepčanin, jedan od najvećih majstora kolorističkog ekspresionizma u srpskom slikarstvu. Izrazito plodan slikar sa opusom od oko 10.000 slika. Njegove slike su poklanjane stranim državnicima i nalaze se u mnogim državama svijeta, a “Zadužbini Kralja Petra” na Oplencu ostavio je bogat legat.