Knjiga je opsežna, više od petsto stranica, a besplatno je dostupna na internetskoj stranici yuhistorija.com. Ta stranica, pak, središnje je mjesto opsežnijega projekta temeljite povjesničarske obrade povijesti Jugoslavije od 1918. do raspada 1991, koji, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Njemačke, provodi Helsinški odbor za ljudska prava Srbije, koordinirajući rad niza povjesničara iz cijele bivše zajedničke države. Zbornik obuhvaća četiri dijela. U prvome, zagrebački povjesničar Drago Roksandić piše pregled “jugoslavenstva prije Jugoslavije”. Izlaže genezu pojma “jugoslavenstvo” te objašnjava intelektualne i duhovne temelje ideje o političkome zajedništvu južnih Slavena.
Drugi, najopsežniji dio, posvećen je “jugoslavenskom iskustvu u nacionalnim perspektivama”. Po jedno je poglavlje posvećeno jednoj republici, o kojoj je pisao autor iz te sredine, te po jedno, ravnopravno poglavlje, Kosovu i Vojvodini. Dio o Hrvatskoj napisao je zagrebački povjesničar Ivo Goldstein, koji upozorava kako “nema jednostavnog i kratkog odgovora” na najčešće, “pučko pitanje”: je li Jugoslavija za Hrvate bila dobra ili loša.
U trećem dijelu knjige, “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi 1918.-1991.”, objavljeno je šest tekstova posvećenih, fraza bi rekla, “temama iz jugoslavenskog života”: društvu kao takvome, svakodnevici, gospodarstvu, umjetnosti i kulturi, vanjskoj politici bivše države s naglaskom na pokret nesvrstanih – autor je Tvrtko Jakovina – te “Yu retrovizoru”, načinima na koja se današnja postjugoslavenska društva sjećaju zajedničke države. Posljednji, zaključni dio donosi dva teksta, jedan o problemima transformacije postjugoslavenskih društava, te tekst u kojemu ekonomist Vladimir Gligorov pokušava objasniti uzroke raspada.
(Preneseno sa portala: tačno.net; link: http://www.tacno.net/kultura/jugoslavija-u-istorijskoj-perspektivi/)